Wednesday, November 22, 2006

Tok Pisin Translation of 11 Barok stories

Tok Pisin Version of the Barok Stories

Pisin translation: Sharon Soma & Grace Soma

Text1--Mama
Mama i save karim pikinini.
Mama i save lukautim ol pikinini.
Mama i save kukim kaikai bilong ol family bilong em.

Text2 – I no gat bilas
Dok i bin askim Kakaruk, Kapul, Pik wantaim Pusi long kamap long bikpela kaikai bilong em. De bilong bikpela kaikai i kamap. Olgeta i bin kamap. Olgeta i bin wetim Pusi. Dok i bin salim Pik: “Pik yu go kisim Pusi”. Pik igo na Pusi i karai i stap. Pik i bin askim em: “Pusi, yu karai long wanem?” Pusi i tok: “mi nogat bilas.” Pik i bin tok: “Bilas i stap.” Pusi i bin pinis karai, na tupela i wokabaut (i go). Ol animal i bin kaikai na ol i bin bilasm Pusi wantaim ol balun. Em i bin amamas tru.

Text3—Man bilong mekim haus
Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Em i save mekim haus bilong olgeta man. Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Em i bin mekim haus bilong kandere bilong mi. Nem bilong em Ray. Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Em i bin mekim haus bilong Goro liklik mama bilong mi. Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Em i bin mekim haus bilong pupu bilong mi. Nem bilong em Mel, em longpela man. Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Em i bin mekim haus bilong lapun mama bilong mi. Nem bilong em Maru, em sotpela meri. Papa bilong mi i save mekim gutpela haus. Skin bilong em i tuhat long mekim ol liklik haus, longpela haus na sotpela haus. Mekim haus i wokim skin bilong papa i les. Na em i slip inap sun i kam antap.

Text4—Misinari wantaim Ben
Rodi na Ben, tupela marit. Tupela i gat wanpela pikinini. Nem bilong em Den. Den i save go skul. Em i save go skul to long Sunday. Wanpela de, Den i no bin kam bek long haus. Rodi ma Ben i bin wok long painim em. Long biknait nau, Misinari ibin kam tokim tupela marit olsem, Den i bin stilim kakaruk. Misinari i bin toktok wantaim ol famali na i bin go.

Text5—Kukim kaikai
Tes i laitim paia. Apa i kisim banana bilong kukim. Tes i sigirapim wanpela talai. Lita i katim kumu. Kaikai i tan. Ol famali i kaikai.

Text6—Mi bikpela pis
Mi bikpela pis. Skin bilong mi i lukluk gut. Mi bikpela pis. Mi save stap long bik solwara. Mi bikpela pis. Mi save laik kalap tasol long solwara. Mi bikpela pis. Mi save abrusim ol birua. Mi bikpela pis. Mi save burukim string bilong huk. Mi bikpela pis. Mi save kaikai ol liklik pis. Mi bikpela pis. Mi bikman bilong solwara.

Text7—Famali bilong Didi
Didi wantaim mama na papa bilong em, ol i save stap long wanpela peles long we. I no gat man long em. Wanpela de papa i bin stap Didi wantaim mama bilong em igo painim gam long rip. Tupela mama i kamap long nambis. Mama bilong Didi igo long rip na Didi i waswas long nambis. I bin apinun nau na mama bilong Didi igo bek nau long nambis, em ibin lukluk na i no bin lukim Didi. Em i bin painim tasol ap laplap. Em i bin singaut: “Didi yu we?” Em i bin singaut gen: “Didi yu we?” Em i traim singaut na i nogat na em i stat long karai. Em i bin kisim ap laplap bilong Didi na karai igo painim papa bilong tupela. Papa bilong Didi ibin karai nogut tru long Didi. Stat long dispela traim tupela i no save go mo long nambis long gam.

Text8--Rita i go long skul
Nem bilong em Rita. Mi save go long skul. Nem bilong teacher bilong mi em Beni. Teacher i save skulim mipela long redim buk na rait.

Text9—Man bilong garden
Wanpela de long morning, Mele i bin go long kisim kaikai bilong palanim. Em ibin lukim wanpela as bilong painap. Mele i bin kamautim na i palanim long garden bilong em. Behain long wanpela yia Mele ibin lukim wanpela painap i bin mau. Mele i bin brukim kisim dispela painap igo long peles. Ol man i bin tok olsem: “Mele, yu painim bikman bilong garden.”

Text10--Kokonas
Behain long skul, Ami i bin agere. I bin pasim rop na kalap long as bilong kokonas. I bin katim daun rop kulau. Ariap tru, Ami i bin go daun. Na katim kulau, na dringim. Na i kaikai. Ami i bin tok: “mi pulap pinis.”

Text11—Yumi tupela i pilai
Wanpela de, Bataplai i plai nabaut, antap long ol plaua. Em i tok: “bai mi painim wanpela man bilong mitupela long pilai.” Em plai i go, na i askim pisin: “Pisin, mitupela pilai.” “Larim. Mi slip wantaim kiau.” Bataplai i bin plai i go na i askim rokrok: “Rokrok mitupela i pilai.” “Larim. Skin bilong mi i les.” Bataplai i bin plai i go, na askim pis: “Pis, mitupela i pilai.” “Larim. Mi laik sidaun tasol long wara.” Bataplai i plai i go, na i askim kakaruk: “Kakaruk mitepela i pilai.” “Larim. Mi painim kaikai.” Bataplai i bin plai i go, na askim anis: “Anis mitupela i pilai.” “Larim, mi laik kisim kaikai bilong go long haus.” Bataplai i bin plai i go, na askim pik: “Pik, mitupela i pilai.” “Larim. Mi susuim ol pikinini bilong mi.” Bataplai i bin plai i go, na askim liklik meri: “Liklik meri, mitupela i pilai.” “Orait, mitupela i pilai.” Liklik meri i bin holim pas bataplai na i pasim em wantaim rop. Sore tumas long bataplai.

11 Barok stories

Text1--Nago
Nago ibo kip barok.
Nago ibo balaure a bung barok.
Nago ibo sosongot lamun na barama re ine.


Text2--Kavaim ma bilas
Vuluvun ixo seng e Xixok, Odo, Bo me Pusi ra inot xo nien taxin te ine. Bung moxo nien taxin ixo ot. Idi xirip toxo wan ot. Idi toxo xixiset me Pusi. Vuluvun ixo uguran ne Bo: “Bo oro lamus e Pusi”.
Bo ixo van me Pusi angen ixo gege.
Bo ixo ose ine: “Pusi, u gege rosa?”
Pusi ixo tengen: “Kavaim e ma bilas.”
Bo ixo tengen: “A bilas angen.”
Pusi ixo mana, na idu toxo wan.
Bung wawaguai toxo an na toxo ubilas e Pusi ma na balun. Ixo axanan arixe.

Text3--Todi moxo ton gunon
Tata re ibo roron gunon dek. Ibo roron a na gunon ko nanga di xirip. Tata re ibo roron gunon dek. Ixo ton a gunon te maruok ke. A esene iang e Rei.Tata re ibo roron gunun dek. Ixo ton a gunon te Goro nang a nago lik ke. Tata re ibo roron gunon dek. Ixo ton a gunon te tubuk ke. A sesns iang e Mel nang a todi omat. Tata re ibo roron gunon dek. Ixo ton a gunon te tubuk ke. A esene iang e Maru, nang a une vuruvut. Tata re ibo roron gunon dek. Aine ire malavang moxo roron a bo gunon lik, gunon omat ma gunon vuruvut. Ton gunon i uban e tata. Na i paluso oxa xaken.

Text4--Misinare me Ben
Rodi me Ben idu nasuon. Idu ma ong a barok lik. A esene iang e Den. Den ibo onan ta ausu. Ibo onan bolok ka ausu xo bo sade. Ong a bung e Den kaim a inot baling xo gunon. Rodie me Ben toxo wawarasivin ine. Xo domon taxin nim. Misinare ixo ot ta tengen te idu nasuon bara, Den ixo pulo a xixok. Misinare ixo woworo arixe me idiet barama na ixo wan.

Text5--Songot nien
Tes i usumot a ia. Apa i kip un ta sosongot. Tes i paxat a onga manga. Lita i kuru a paluo. Nien i moroso. Idiet barama te an.

Text6--E a en taxin
E a en taxin. Aine e ibo wawara dek. E a en taxin. E bo xisixis riso xo lamin. E a en taxin. E bo mama ra kinos ka xalik a rasi. E a en taxin. E bo vepes a iuiuo. E a en taxin. E bo xorxorop a uno moxo xonom. E a en taxin. E bo enen a inan lixilik. E a en taxin. E a orong moxo rasi.

Text7--Barama re Didi
Didi me nago me tata re ine tobo xisxis ko onga lagunon xo pala. Nang kaim pe nanga di xonan. Onga bung tata ixo xisxis me Didi xalik me nago re ine toxo wan ta semat. Idu naninen toxo ot ti loxon ne nago re Didi ixo wan ta semat me Didi ixo etos tiso loxon. Ixo aien nago re Didi ixo onan ka uruso loxon, ixo wawara ma kaim ine ra werwere e Didi. Ixo pere lo xalik oxono man. Ixo kup: “Didi nongon ule?” Ixo kup baling: “Didi nongon ule?” Ixo taxada ma kinup nang ixo urulo a gine. Ixo ton lo a xono man te Didi nixo ge vosot e tata re idu. Tata re Didi ixo ge saban arixe re Didi. Ot tingan idu te kara wan baling uri loxon ta semat.

Text8--Rita I onan ta ausu
A esene e iang e Rita. E bo onan ta ausu. A esene tena ausu re e iang e Beni. Tena ausu ibo usu e mem ta kos buk ma ra geget.

Text9--Orong moxo komo
Ong a bung xo puxu, Mele ixo wan ta kip nien ta sulo. Ixo pere lo a ong a uno nanas. Mele ixo kin lo na ixo sulo xo komo re ine. Melamu xo ong a awat Mele ixo pere lo a ong a nanas.Ixo mada. Mele ixo pit lo ina nanas uri lagunon. Nang a di toxo tengen bara : “Mele, u peresot a orong moxo komo.”

Text10--Kaka Lamas
Melamu xo ausu, Ami ixo irilong. Ixo kut lo a kulabi na ixo kaka xo uno lamas. Ixo te osu a bunun polo. Saxit mon, Ami ixo kasu. Ixo te a polo, ixo inim. Na ixo en. Ami ixo tengern: “E re masi im.”

Text11--I rat a egulos
Onga bung, e roro ixo wawawa nana, lomo xo ene purpur. Ixo tengen: “Ara warasivin te onga todi roma ra agulos.” Ixo wawa lo, nixo ose e pun: “Pun, ira ta egulos.” “Ganim. E mamaru ma karalo.” Roro ixo wawa lo nixo ose e rorok: “Rorok ira ta egulos.” “Ganim. Aine e i lon.” Roro ixo wawa lo nixo ose e en: “En, ira ta egulos.” “Ganim. E ka kinis mon ta xo ari.” Roro ixo wawa lo nixo ose e xixok: “Xixok ira ta egulos.” “Ganim. E ka warasivin nien.” Roro ixo wawa lo nixo ose e Lo: “Lo ira ta egulos.” “Ganim. E ka kio nien lamun a wowoso.” Roro ixo wawa lo nixo ose e Bo: “Bo ira ta egulos.” “Ganim. E urus a bung barok ke.” Roro ixo wawa lo nixo ose e balik lik: “Balik lik, ira ta egulos.” “Go, ira ta egulos.” Balik lik ixo ton dik e Roro nixo kubus ine ma uno. Maris belek e Roro.

General Information of Conducting Linguistic Research in NIP

The following information is based on my first field trip in New Ireland Province.
(from 12/Oct/2006 to 07/Nov/2006).

Before Departure

“Collect basic information of the language you are going to work on”
http://www.sil.org/pacific/png/index.asp
http://globalrecordings.net/ (you can listen to it!)

“Contacts of KARA, LAVATBURA-LAMUSONG, and MADAK”
Please ask Sasha for detailed information.
Sasha's webpage in RCLT
http://www.latrobe.edu.au/rclt/StaffPages/aikhenvald.htm

“Visa Application”

Tourist Visa Application (for the first short visit)
http://www.pngcanberra.org/visas/index.htm

Research Visa Application (for the 9 months’ trip)
1. Documentations needed:
① A cover letter (give a general description of your work plan in NIP)
② A research proposal
③ Your CV (resume)
④ A photocopy of the ID page of your passport
⑤ 2 recommendation letters from RCLT
I will suggest you fax those materials to the National Research Institute before departure.

2. Contact
Make sure you contact James Robins before departure. You can ask him to book a room for you at Lamana Hotel in Port Moresby. I will also suggest you to meet James in Gold Club (a bar inside Lamana Hotel) and submit your research visa application to him directly.

James Robins
Divisional Head and Senior Research Editor of
THE NATIONAL RESEARCH INSTITUTE http://www.nri.org.pg/
TEL: +675 326 0300 / 0061
Mobile: +675 686 3895
Fax: +675 326 0213
Email: nri@global.net.pg (emails are not reliable in PNG)
Address:
The Research Visa Liaison Section,
The National Research Institute,
P O Box 5854, Boroko, NCD. 111.
PAPUA NEW GUINEA

“Airline Booking”
Please review the web site below.
http://www.latrobe.edu.au/finance/travel/travelguide.doc

“Travel Doctor”
http://www.tmvc.com.au/about_locations.asp?ClinicID=35

Arrange an appointment with the travel doctor. You can get immunizations, mosquito net, repellent, and antimalarial drugs there. There are lots of camping stores near the travel doctor’s clinic, where you can get water purification tablets.

“How to carry money”
For the short visit I will suggest that you
1. Get 400 kina in Australia (though the exchange rate is not good)
2. Get traveller’s cheque in AUD (you can encash them in Kavieng and then put the money into your BSP bank account)
3. Carry 200 AUD with you
4. Withdraw money through your visa card in Port Moresby if necessary
5. Better exchange rate is available at the airport of Port Moresby.

“Gifts for the local people”
1. Prepare some special gifts (from Australia or from your own country) for really important persons, for example, for those people who are listed in “Contacts of KARA, LAVATBURA-LAMUSONG, and MADAK”. (And their family members)
2. As for other local people, I will suggest that you buy gifts from Kavieng town for the first short visit. The following web page might be helpful (you can also obtain lots of useful information from “Eva Linstrom’s Travel tips for New Ireland”).
http://www.ling.su.se/STAFF/evali/resetips.html#Gifts

Arrive at Port Moresby
A shuttle bus of Lamana Hotel will pick you up at the airport. You only need to wait outside the airport and catch the shuttle bus (“Lamana Hotel” is printed on the bus).

“Lamana Hotel”
http://www.lamanahotel.com.pg/
1. Visa card is acceptable in Lamana Hotel.
2. You have to book a seat at the reception if you need the shuttle bus to send you to the airport the next morning.

Arrive at Kavieng

“Provincial Approval”
The most important thing you need to do in Kavieng is to obtain the “Provincial Approval” from the “Office of the Provincial Administration”
Contact the Executive Officer of Provincial Administration Mrs Elsie Wambun and let her know when you are going to visit her office. Tel: +675 984 2289, Fax +675 984 2280. Address: P.O.BOX 103, Kavieng, New Ireland Province, Papua New Guinea.
Make sure you get a copy of the approval and also ask them to send a copy to James Robins.

“SIL Kavieng Centre”
Manager: Rhona Lisam
Tel: +675 984 2673
Email: rc-kavieng@sil.org.pg
•K108/night (airport run: K6/time )
•24hours electricity, hot running water, gas
•Full kitchen, fridge
•Washing machine (you need to pay)
•single/double bed with mattress, pillows and sheet
•Self-catering
•Read the “Handbook” in your room, you will find the rules and some useful information.

“Living in Kavieng”
Please see the “Simple Map of KVG Town” to find locations of supermarkets, post office, banks, etc.

•Supermarkets: you can get rice, tin fish/meat, instant noodles, oil, salt, sugar, coffee, etc from the supermarkets.

•The Market: Fruits, vegetables and sea food are available in The Market (Mon-Sat, 6am-11am).

•Post Office:
Mon-Thur 08:00am-04:15pm
Fri 08:00am-03:30pm

•Telephone: http://www.telikompng.com.pg/
You need to purchase Telikad (TELECARD) before making phone calls. You can get Telikad from either the post office or BISI SUPER MART.
2 public phones are available outside BISI SUPER MART.
You can also use SIL’s telephone and it is cheaper if you use your own telikad.

•Banking:
There are two banks in Kavieng town. “Westpac Bank PNG” and “Bank of South Pacific” (BSP). BSP is recommended. Because the “KunduCard” issued by BSP is widely accepted all over PNG. By using KunduCard, you can easily purchase goods in stores, pay your bills in hotels, and withdraw money from all the ATMs in PNG.
http://www.bsp.com.pg/
In order to open a bank account in BSP, you need:
1. Your passport
2. Another photo ID (I use my La Trobe Card)
3. A local people to accompany you and sign on certain documents. (I think SIL’s manager can help you with this.)
You need to wait about 2 weeks for getting your KunduCard. So I suggest that you go to open your account as soon as you arrive at Kavieng.

“PMV”
•There are 2 PMV stops in Kavieng town. One is just the opposite of Crystal Trading; the other is in front of City Pharmacy. Ask the local people about detailed information of travelling by the PMVs.
•Road Conditions: (along EAST COAST)
From Kavieng town to Namatanai town is about 250km (almost 5 hours drive, K50).
The road is wide and smooth from KVG to the kara area (less than 1 hour drive).
But the road from the kara area to Namatanai is very narrow and bumpy.
Powered By Blogger